| Valentino | Date: Saturday, 2011-07-09, 2:19 PM | Message # 1 |
|
Colonel
Group: Administrators
Messages: 186
Status: Offline
| Šta je PHP?
PHP je programski jezik interpreterskog tipa namjenjen izradi softverskih aplikacija koje se izvršavaju na Windows ili na UNIX-olikim serverima (npr. Linux). Podržava i proceduralno i objektno orjentisano programiranje. Najčešće se koristi kao razvojna platforma za interaktivne Internet stranice. Nego, vratimo se malo u istoriju da vidimo kako je nastao...
PHP/FI
PHP je nastao iz PHP/FI kojeg je 1995. godine napravio Rasmus Lerdorf, kombinujući Perl skripte na svojim ličnim web stranicama. On je taj softver nazvao 'Personal Home Page Tools / Forms Interpreter'. S vremenom je na to dodavao neke funkcije iz programskog jezika C za komunikaciju s bazama podataka i publikovanje dinamičkih web stranica. Rasmus je javno objavio kôd svog PHP/FI da bi ga svi mogli koristiti, ali i ako žele učestvovati u budućem razvoju i poboljšanju.
PHP/FI je od početka imao neke od osnovnih funkcionalnosti PHP-a kojeg poznajemo danas. Koristio je promjenljive na način Perla, automatsko interpretiranje promjenljivih primljenih iz HTTP formi i omogućavao uključivanje HTML sintakse. Sintaksa mu je bila jako slična Perl-u, uz nešto ograničenja i pojednostavljenja, ali i sa dosta nekonzistetnosti.
PHP/FI 2.0
Godine 1997. pojavilo se drugo izdanje PHP/FI-a - verzija 2.0, napisano u C-u. Tada ga je koristila grupa od nekoliko hiljada ljudi širom svijeta na oko 50,000 sajtova, što je otprilike bilo oko 1% Internet domena u tom trenutku. Iako je već nekoliko ljudi intenzivno učestvovalo u razvoju, to je i dalje bio uglavnom one-man projekt. PHP/FI 2.0 je službeno izdan u novembru 1997. godine, nakon što je duuugo bio u beta izdanju.
PHP 3
PHP 3 je prvo izdanje koje liči na ovo današnje, a stvorio ga je dvojac - Andi Gutmans i Zeev Suraski 1997. godine prepisujući kompletni PHP/FI 2.0 jer ih nije zadovoljavao u razvoju njihovih e-commerce web aplikacija. Andi, Rasmus i Zeev odlučili su sarađivati u zajedničkom razvoju PHP 3.0 kao službenog nasljednika PHP/FI 2.0. Tako je nastao novi programski jezik nazvan 'PHP' što je danas skraćenica od 'Hipertekst Preprocesor'.
Jedan od najvećih kvaliteta PHP 3.0 je bila mogućnost dodavanja novih funkcija (proširenja). U nastavku, radi mogućnosti upotrebe različitih baza podataka, protokola i API-ja, baš mogućnost dogradnje proširenja je privukla još više programera koji su razvijali razne module za funkcionalna proširenja. Ključ uspjeha PHP 3.0 je, dakle, bila mogućnost modularnih proširenja, objektno orjetisana sintaksa i primjenjivost za web programiranje.
Stabilna verzija PHP 3.0 je službeno izdata 1998. godine, nakon otprilike 9 mjeseci testiranja. Tokom 1998. godine, PHP se širi na desetine hiljada korisnika i stotine hiljada servisa zauzimajući pri tome udio od oko 10% svih Internet servisa.
PHP 4
Od zime 1998., Gutmans i Zeev Suraski su počeli rad na rekonstrukciji jezgra PHP-a. Ciljevi su bili poboljšati karakteristike kompleksnih aplikacija i još više povećati modularnost PHP-a.
Novi PHP interpreter, nazvan 'Zend Engine' (od Zeev and Andi), postigao je zadate ciljeve i predstavljen je prvi put sredinom 1999. PHP 4.0, baziran na ovom interpreteru sa novim proširenjima izdat je službeno 2000, skoro dvije godine nakon pojave PHP 3.
Osim poboljšanja jezgra i novih ekstenzija, značajne novosti su bile podrška za još više web servisa, HTTP sesije, output buffering i sigurniji način rukovanja korisničkim podacima.
PHP 4 je trenutno zadnja verzija PHP-a. Danas PHP koriste stotine hiljada programera na skoro 10 miliona web servisa, odnosno nalazi se na preko 20% Internet domena.
PHP 5
Izašla je i nova verzija PHP-a koja je u potpunosti stabilna. Dolazi sa još više modula za podršku raznim novim tehnologijama (npr. XML), i omogućava potpuno objekno orjentisano programiranje (prema uzoru na Javu).
|
| |
| |
